 PAŠMAN,
otok u zadarskom arhipelagu jugoistočno od otoka Ugljana, od kojega
ga dijeli uski morski prolaz Ždrelac ; 56,9 km2 (dug 21,1 km, širok
do 4,1 km); 3349 stan.; najviši vrh Bokolj (272 m). Na zapadu je građen
od krednih vapnenaca, na istoku od dolomita s manjom zonom plodnih
praporastih naslaga. Vapnenačka zona otoka djelomice je pod makijom,
dolomitska i praporasta zona pod vinogradima i povrtnjacima. Strma
zapadna obala razvedena je brojnim, od bure zaštićenim uvalama (posebice
na jugoistočnom kraju). Veće su uvale: Polača, Taline, Triluke, Lanđin,
Soline i Kablin. Duž slabije razvedene istočne obale nižu se sva otočna
naselja: Tkon, Kraj, Pašman, Mrljane, Neviđane, Dobropoljana, Banj
i Ždrelac. Gospodarska je osnova poljodjelstvo, vinogradarstvo, maslinarstvo,
voćarstvo, povrtlarstvo, stočarstvo, ribarstvo i turizam. Uzduž otoka
prolazi regionalna prometnica. Trajektna veza s Biogradom na Moru.
Otok je naseljen od prapovijesti (ilirska gradina, rimski nalazi
- Pašman, Banj). Uz uvalu Sveti Ante na jugozapadnoj obali predromanička
jednobrodna crkvica. Od 1050. otok je u posjedu biogradske biskupije,
od 1126. zadarska nadbiskupija. Naseljavali su ga prebjezi pred
Turcima.
|
